Uređenje imovinskih odnosa bračnih i vanbračnih partnera na nekretninama i rodna ravnopravnost

Meliha Povlakić, Selma Mezetović-Medić

Savremeno privatno-pravno zakonodavstvo u BiH ne sadrži norme koje različito tretiraju žene i muškarce. Ustavne odredbe i recentno doneseni zakoni koji regulišu pitanje rodne ravnopravnosti i zabrane diskriminacije općenito, usvajaju savremene standarde i pružaju zadovoljavajući pravni okvir za ostvarenje rodne jednakosti. Ipak, istraživanja pokazuju da iako u BiH žene čine nešto više od polovine populacije, samo jedna trećina vlasnika upisanih u zemljišne knjige jeste ženskog spola. Rad je imao za cilj utvrditi da li zakonske odredbe koje su relevantne za ovo pitanje (odredbe porodičnog, stvarnog, zemljišno-knjižnog i nasljednog prava) mogu generirati rodnu neravnopravnost.

U radu je utvrđeno da niz rješenja porodičnog, stvarnog, zemljišno-knjižnog i nasljednog prava mogu indirektno uzrokovati diskriminaciju. Tako je npr. utvrđeno da opća pravila suvlasništva, odnosno zajedničkog vlasništva i zemljišno-knjižnog prava nisu dovoljna da zaštite bračne ili vanbračne partnere u jednoj specifičnoj suvlasničkoj zajednici, odnosno zajednici zajedničara u pravu, a posebno da ne mogu zaštiti neuknjiženog partnera, što su u pravilu žene. Umjesto upućivanja na opća pravila stvarnog i obligacionog prava predlaže se da porodično zakonodavstvo detaljnije reguliše suvlasništvo u bračnoj i vanbračnoj zajednici, koje ima specifičnosti u odnosu na opće odnose u suvlasničkoj zajednici. Ovdje se prije svega misli na reguliranje zakonskog prava preče kupovine u cijeloj BiH, te na saglasnost kod raspolaganja udjelom u bračnoj stečevini. Pozicija neuknjiženog (van)bračnog partnera zbog djelovanja principa zemljišnih knjiga, koji mora biti očuvan zbog opće pravne sigurnosti u transakcijama sa nekretninama, nije zaštićena. Predložena je izmjena propisa porodičnog i zemljišno-knjižnog prava kako bi se omogućila jednostavnija uknjižba neuknjiženog partnera. Autori se zalažu za registriranje vanbračne zajednice, jer to olakšava dokazivanje postojanja te zajednice od čega zavisi realizacija prava koje zakon daje vanbračnim partnerima, za ukidanje vremenskog cenzusa da bi se jedna zajednica smatrala vanbračnom itd. Uočena je značajna uloga notara i njen doprinos zaštiti neuknjiženih partnera, ali i zaključeno da bi povezivanje registara nekretnina i matičnih knjiga omogućilo notarima da efikasnije zaštite bračne i vanbračne partnere.