Nasljednopravni učinci izvanbračnih zajednica i neformalnih životnih partnerstava

Maja Bukovac-Puvača, Sandra Winkler

U suvremenim pravnim porecima prisutni su različiti oblici zajednica obiteljskog života: brak, registrirane zajednice i de facto zajednice. Različite pravne kvalifikacije tih zajednica, kao i heterogenost propisanih pravnih učinaka koje one proizvode otvaraju niz aktualnih pitanja kako u teoriji, tako i u praksi. Autorice u ovom radu razmatraju nasljednopravne učinke izvanbračnih zajednica i neformalnih životnih partnerstava (de facto zajednica). S tim ciljem, u prvom će se dijelu rada obrazložiti razlog prepoznavanja upravo de facto zajednica kao posebne izvanbračne zajednice. S teorijskog motrišta nastojat će se istaknuti složenost pravne kvalifikacije zajednica obiteljskog života koje prema hrvatskom pravu nastaju i prestaju izvan bilo kakvog formalnog okvira. To u središte pozornosti dovodi problem dokazivanja njihova postojanja, koji je posebno naglašen upravo kod priznavanja nasljednopravnih učinaka takvih zajednica. Dokazivanje da su bile ispunjene sve pretpostavke postojanja de facto zajednice i da je ona trajala sve do ostaviteljeve smrti znatno otežava sama činjenica da je jedno od dvoje ljudi koji su najbolje poznali prirodu te zajednice umrlo. Zbog toga je mogućnost zlouporabe, kako od osoba koje tvrde da imaju status izvanbračnog druga ili neformalnog partnera, tako i od trećih osoba, prvenstveno drugih potencijalnih nasljednika, prema mišljenju autorica, velika. Autorice su se metodološki opredijelile za poredbenu pristup i u radu će prikazati različita uređenja prisutna u europskim pravnim sustavima. Ona se kreću od nepriznavanja nasljednopravnih učinaka de facto zajednica (bilo da se radi o sustavima koji ne priznaju nikakve pravne učinke tim zajednicama ili priznaju neke, ali ne i nasljednopravne) do potpunog izjednačavanja nasljednopravnog statusa izvanbračnih drugova i neformalnih životnih partnera i bračnih drugova. Poseban će naglasak biti na hrvatskom pravu i pitanjima koja su se do sada pokazala spornima u sudskoj praksi, kao i onima koja bi se kao takva mogla pojaviti nakon što je i neformalnim životnim partnerima priznat status zakonskih nasljednika.