Zakon o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom Federacije Bosne i Hercegovine – jesmo li napravili korak naprijed ili dva nazad?

Boris Krešić

Veliki izazov za pravnu nauku predstavlja pitanje reguliranja medicinski potpomognute oplodnje. Zakonodavac u Federaciji Bosne i Hercegovine mora razmisliti da li se držati tradicionalnih instituta porodičnog prava, ili krenuti u reviziju definisanja porodice, roditeljstva, odnosa između roditelja i djece, izdržavanja, nasljednih prava, pa sve do statusnih prava budućih članova porodice. Stvarnost nam pokazuje da već sada u svijetu imamo brojne države koje dopuštaju doniranje ljudskih spolnih stanica i embriona, zatim dopuštaju institut surogat majčinstva ili rađanja za drugoga, dopuštaju heterolognu oplodnju i brojne druge teme vezane za ljudsku reprodukciju.

U Federaciji Bosne i Hercegovine je u junu 2018. godine usvojen Zakon o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom, kojim se nakon dugo godina uređuju i pravna pitanja uređenja ove materije. U radu se posebna pažnja posvećuje pitanju diskriminacije i nastanku roditeljskog odnosa djece začete pomognutom oplodnjom. Analizirane su prednosti i nedostaci novousvojenih zakonskih rješenja koji se odnose na predmetnu materiju i stepen usklađenosti s unutarnjim pravnim uređenjem Federacije Bosne i Hercegovine.