Vrhunac ljudske evolucije – globalizacija?

Merima Jašarević

Nastajanje svjetskog društva, konvergencija i integracija svijeta, globalna ekonomija, projekti dominacije Zapada, tehničko-tehnološka revolucija, fragmentacija, hibridizacija kulture, sve dublji socijalni jaz – neke su od općepoznatih karakteristika definiranja globalizacije.

Globalizacija je sociokulturni i tehničko-tehnološki fenomen, obilježen smjenom proizvodnih djelatnosti u čisto potrošnu ekonomiju, stavljanjem akcenta na uslužne djelatnosti i sve veću robnu potražnju potpomognutu progresivnim mass-medijskim strategijama. To podrazumijeva fokus na masovnu kulturu kojom se hrane stada konzumenata formi, a ne sadržaja, te individualne utrke i borbe za status putem sve većeg bogaćenja, kako za vlastitu svrhu, tako i za vlastitu egzistenciju.

Globalizacija je tvorba cyber-svjetova potpomognuta tehničkim napretkom i ekonomskim bogatstvom, koja može dovesti do potpune pojedinačne alijenacije od društva i zajednice; ona stvara zadovoljenje iracionalnih i nerealnih potreba, frustracije i strahove. Čovjek kao da nikad nije bio bliže svom kraju, koji bi mogao biti uzrokovan pretjeranim iskorištavanjem prirodnih resursa i zagađenjem okoline. Približava li nam se ekološka katastrofa? Je li ovo zaista kraj historije, ali i čovjeka?

Koliko globalizacija olakšava život čovjeku i što ona, zapravo, nudi? Da bi to donekle bilo jasnije, ovaj rad je koncipiran kao jedno motrište na globalizaciju kroz prizmu politike i kulture. Ipak, u potpunom definiranju globalizacije, bilo bi najbolje ne zaboraviti ni ostale komponente njenog poimanja, kao što su ekonomske, ekološke i psihološke oblasti.