Prostorna raspodjela dušikovih spojeva u riječnom vodotoku

Sejit Bobar, Denis Bobar

Voda je jedan od najvažnijih prirodnih resursa. Danas se velike količine vode troše u poljoprivredi, obrtništvu, industriji, kao i za zadovoljavanje svakodnevnih potreba stanovništva za čistom i sigurnom vodom za piće i rekreaciju. Rijeka Radobolja ima veliki značaj za grad Mostar. Imajući u vidu da rijeka Radobolja teče od izvora do ušća u Neretvu kroz Ilice, Pijesak, Podhum i Stari Grad, te da veći dio njenog toka prolazi kroz gradsko područje, praćenje kvalitete vodotoka Radobolje nužno je radi očuvanja ovog prirodnog dobra, odnosno korištenja njegovih voda za piće, navodnjavanje, industriju, rekreaciju i druge svrhe.

Jedna od mjera zaštite i očuvanja vodotoka je provođenje monitoringa, koji predstavlja trajno praćenje stanja svih parametara u vodi, a posebno praćenje sadržaja opasnih i štetnih tvari. Komunalne otpadne vode obilno i kontinuirano otiču u vode Radobolje te mogu imati izravan utjecaj na kvalitetu vodotoka rijeke Radobolje, kao i negativan učinak na faunu i floru u vodnom sistemu.

Glavni motiv ovog istraživanja je utvrditi razinu rasprostranjenosti dušikovih spojeva u vodama rijeke Radobolje duž toka od izvora u Ilićima do ulaza u rijeku Neretvu. Dobiveni rezultati koristit će se i za utvrđivanje utjecaja komunalnih voda na vodotok rijeke Radobolje iz naselja kroz koja rijeka protječe.

Istraživanje je provedeno na pet lokacija duž toka u jednom ciklusu (ožujak 2016.) tokom razdoblja visokih vodostaja. U uzorcima vode određeni su amonijak, nitriti i nitrati. Navedeni dušikovi spojevi određeni su u skladu sa standardima EU, a korištena je spektrofotometrijska metoda.

Provedena istraživanja pokazuju da je sadržaj dušikovih spojeva tokom razdoblja visokih vodostaja varirao duž toka rijeke Radobolje, a detektirana su naselja koja svojim komunalnim vodama imaju najveći utjecaj na prirodno stanje vodotoka rijeke Radobolje.