Serijske publikacije (ISSN)

Strukturna transformacija braka i porodice

Promjene društvenih odnosa u značajnoj mjeri pretpostavile su i promjene bračne i porodične stvarnosti. U strukturi stanovništva bosanskohercegovačkog društva skoro svakodnevno se smanjuje udio poljoprivrednih, a istovremeno povećava broj nepoljoprivrednih domaćinstava. Na proces dezintegracije domaćinstva ukazuju i podaci koji svjedoče o strukturama domaćinstava prema broju njihovih članova. Broj porodica u širem smislu znatno je veći u privredno nerazvijenim nego u privredno razvijenim područjima.

Ako se posmatra cijeli region, odnosno prostor bivše Jugoslavije, prije svega se uočava da su takozvani rani brakovi najčešći unutar Bosne i Hercegovine (prosječna starost muškaraca koji stupaju u brak iznosila je 25 do 26 godina). Ovi podaci odnose se na sedamdesete godine 20. stoljeća. Dobna granica ulaska u brak, kako za muškarce tako i za žene, pomjerala se u posljednjih tridesetak godina, tako da se danas kreće od oko 28 do 30 godina. Granica starosti bračnih partnera znatno je niža u manjim mjestima, a posebno na selu. Međutim, broj takvih brakova prije posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini u gradskim sredinama nije bio značajno manji.

Sklapanje brakova usko je povezano sa zanimanjem, što potvrđuje i visok stepen sklapanja brakova između lica iz iste grupe zanimanja. Po učestalosti razvoda brakova postoje značajne razlike između grupa različitih zanimanja. Niske stope razvoda brakova zabilježene su kod poljoprivrednika i rudara. Srednje stope imaju nekvalificirani radnici, industrijski i zanatski radnici te lica zaposlena u sektoru saobraćaja. Kod ostalih grupa zanimanja evidentne su prilično visoke stope razvoda. Stopa razvoda brakova kod lica koja se bave umjetničkim zanimanjima, novinarstvom, filmom i književnošću tri je puta veća od prosječne, a pet puta veća od stope razvoda brakova kod poljoprivrednika (Erlich, 1982).

---

105559_43-47.pdf