Biračko pravo u Bosni i Hercegovini u kontekstu odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i presuda Evropskog suda za ljudska prava

Kemal Efendić

Biračko pravo jedno je od osnovnih ljudskih prava. Veliki broj konvecnija na međunarodnom planu posvećen je upravo biračkom pravu. U savremenim demokratskim državama gotovo svi punoljetni građani mogu koristiti biračko pravo, bilo kao aktivno ili pasivno. U Bosni i Hercegovini veliki broj njenih državljana ne može koristit pasivno biračko zbog toga što ne pripadaju ni jednom od konstitutivnih naroda. Ili su pripadnici jednog od konstitutivnih naroda ali ne na odgovarajućoj teritoriji. Naime, Srbi iz Federacije Bosne i Hercegovine ne mogu biti birani u Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kao što ni Hrvati i Bošnjaci ne mogu biti birani u navedene institucije sa prostora Republike Srpske. To pravo također nemaju ni pripadnici nacionalnih manjina. S tim u vezi nekoliko državljana Bosne i Hercegovine pokrenulo je postupke pred Evropskim sudom za ljudska prava zbog diskriminacije u pogledu nemogućnosti kandidovanja na izborima u Bosni i Hercegovini. Evropski sud je donio presude u predmetima Sejdić i Finci, Zornić, Pilav u kojima je potvrđena diskriminacija državljana Bosne i Hercegovine, koja nema objektivno i razumno opravdanje, odnosno da ne slijedi legitimni cilj. Iako je od nekih donesenih presuda prošlo i deset godina do uklanjanja diskriminacije nije došlo u ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine. Isto tako i Ustavni sud Bosne i Hercegovine u pogledu biračkog prava donio je nekoliko odluka, na osnovu kojih je došlo i do brisanja odredbi Izbornog zakona, tako da u Gradu Mostaru lokani izbori nisu održani od 2008. godine. S tim u vezi Irma Baralija pokrenula je postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava zbog nemogućnosti kandidiranja i glasanja na lokalnim izborima u Mostaru. Evropski sud naložio je Bosni i Hercegovini da u roku od šest mjeseci izvrši promjene Izbornog zakona, u koliko to ne uradi u ostavljenom roku Ustavni sud Bosne i Hercegovine može da donese privremeno rješenje. Kada je u pitanju biračko pravo u Bosni i Hercegovini, na sceni je borba između poštivanja ljudskih prava i napretka sa jedne kao i zadržavanje postojećih rješenja, sa druge strane.