Međunarodno protupravno djelo i međunarodni zločin: normativno uređenje kao odgovor međunarodne zajednice kada države i međunarodne organizacije sustavno krše ljudska prava

Enis Omerović

U radu će se pokušati doći do odgovora na mnogobrojne dileme i pravnologičke (teoretske) konstrukcije, kao i praktične poteškoće koje su primjetne u međunarodnopravnoj oblasti u vezi ispravnoga određenja i definiranja međunarodnoga protupravnoga djela, akta ili čina, i, eventualno, njegovih oblika. Uz to, valjalo bi istražiti, ulaze li, prema suvremenom međunarodnom pravu, i međunarodni zločini u opseg međunarodnoga protupravnoga djela shodno njegovome određenju, a temeljem sekundarnih pravila o odgovornosti država i međunarodnih organizacija (Nacrta Pravila o odgovornosti država i međunarodnih organizacija iz 2001/2011). U pogledu terminoloških postavki, ali i razlika, polazimo da su do sada u pravnoj literaturi za obilježavanje povrede međunarodne obaveze, koja je izvršena od države ili međunarodne organizacije, uobičajeni i uvriježeni termini bili „međunarodni delikt“, „delikt“, „protupravni akt“, „nedozvoljeni akt“, „međunarodni prekršaj“. S druge strane, Komisija za međunarodno pravo Ujedinjenih nacija koristi izraz međunarodno protupravno djelo. Otuda se u radu pokušava naučno predočiti njegovo određenje, ali se promatra i kao osnov odgovornosti država i međunarodnih organizacija. Jednako tako, još uvijek ne postoji jedinstvena definicija međunarodnoga zločina, ali se čini da je, u teoriji i praksi, općeprihvaćeno da se izraz koristi za one zločine koji jesu briga svih država zbog njihova učinka na međunarodno društvo i poredak, zbog njihove naročito užasne prirode, zbog toga što ugrožavaju neke zajedničke vrijednosti čovječanstva i otuda izazivaju snažnu reakciju, poput organiziranoga, sustavnoga ili rasprostranjenoga kršenja osnovnih ljudskih prava i sloboda. Ovaj pojam obuhvata zapravo najteža djela protiv međunarodnoga prava, međunarodnopravnoga poretka, međunarodne zajednice država i međunarodnih organizacija. No, napuštanjem člana 19. iz konačnoga Nacrta Pravila o odgovornosti država, razborito je postaviti pitanje je li međunarodni zločin danas istoznačnica s teškom povredom obaveza koje proizilaze iz imperativnih normi općeg međunarodnog prava i da li su za ovakve čine predviđene teže posljedice od (ostalih) međunarodnih protupravnih djela i je li se time stvara poseban pravni režim odgovornosti osnovnih međunarodnopravnih subjekata?