Na prve tragove organiziranog amaterskog kulturnog djelovanja u gradu Mostaru nailazimo nakon uspostave Austrougarske uprave 1878. godine. U novom, povoljnijem društveno-političkom i ekonomskom okruženju započinju s djelovanjem društva koja preuzimaju, između ostalog, zadatak očuvanja kulturne tradicije naroda koji tu žive. Od prijelaza iz 19. u 20. stoljeće do kraja II. svjetskog rata, praćenjem glazbene djelatnosti u okviru društava koja su se okupljala bilo na nacionalnoj, socijalnoj ili ideološkoj osnovi, nastojala sam pružiti uvid u rad tada vrlo aktivnog Radničkog kulturno-umjetničkog društva „Abrasević“. Društvo je imalo tamburaški i puhački orkestar, mješoviti zbor, folklornu sekciju, a njegov repertoar obuhvaćao je skladbe raznolikog sadržaja. Koristeći literaturu vezanu za rad navedenog društva, pokušala sam saznati na kakve je sve poteškoće isto nailazilo i s kolikom ljubavlju su morali raditi osnivači i članovi društva kako bi ostvarili svoje ciljeve. U podastiranju navedenog nastojala sam obuhvatiti sve važnije događaje i ljude koji su zaslužni za razvoj glazbene kulture društva, a time i općenito kulture grada Mostara.