Obrazovanje za kulturno pluralno društvo
Amina Smajović
SUMMARY
Savremeni svakodnevni život obilježen je učestalim susretima s različitim kulturama, koji su u velikoj mjeri rezultat procesa globalizacije i intenzivnih migracija stanovništva, bilo privremenog ili trajnog karaktera. Interkulturalni susreti proizlaze iz čovjekove potrebe da živi sa svijetom, a ne samo u svijetu. Da bi takav suživot bio moguć, neophodno je posjedovati znanja iz oblasti kulture, ali i razvijene interkulturalne kompetencije. Interkulturalna kompetentnost podrazumijeva spremnost za susrete s pripadnicima drugih kultura, njihovo prihvatanje i razumijevanje kao bogatstva i potencijala, a ne kao izvora problema ili konflikta.
U bosanskohercegovačkom društvu interkulturalne vrijednosti se često razvijaju neformalno kroz svakodnevni život, ali i formalno kroz obrazovni sistem. Cilj interkulturalnog obrazovanja jeste razvoj razumijevanja kulturnih različitosti u savremenom društvu, osposobljavanje za komunikaciju među pripadnicima različitih kultura te poticanje aktivnog i odgovornog odnosa prema prihvatanju drugog i drugačijeg. Interkulturalizam u obrazovanju teži razvoju osjećaja pripadnosti zajednici, koji predstavlja temelj za izgradnju šireg osjećaja pripadnosti čovječanstvu u cjelini.
Obrazovni sistem nikada nije neutralan, jer je oblikovan društvenim, historijskim i kulturnim kontekstom u kojem djeluje. Kao takav, on nosi i određena kulturna obilježja. Interkulturalno kompetentan nastavnik prilagođava nastavne metode, sadržaje i kurikulume potrebama svih učenika, uvažavajući njihove kulturne vrijednosti i različitosti. Uloga nastavnika je stoga ključna u afirmisanju interkulturalnih vrijednosti i stvaranju inkluzivnog obrazovnog okruženja.
U ovom radu dat je osvrt na temeljne odrednice kulture i različite pristupe njenom definisanju, s posebnim naglaskom na značaj interkulturalnog obrazovanja i ulogu nastavnika u njegovoj uspješnoj realizaciji.
ABSTRACT
093809_95-101.pdf
- 1.01 - Izvorni naučni rad