Zaštita bračnog partnera – neupisanog vlasnika bračne stečevine u zemljišnim knjigama s osvrtom na porodični dom
Melisa Ćatić, Boris Krešić
SUMMARY
Donošenjem Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine izmijenjena je pravna priroda bračne stečevine. Porodični zakon nije izričito regulisao pitanje upravljanja i raspolaganja bračnom stečevinom, već je uputio na pravila stvarnog i obligacionog prava. U tradicionalnom bosanskohercegovačkom društvu kao vlasnik nekretnine koja predstavlja bračnu stečevinu upisan je samo jedan bračni partner. Upisani vlasnik bračne stečevine, iako stanje u zemljišnoj knjizi nije istinito i potpuno, ima mogućnost prodaje nekretnine trećem licu koje postupa u dobroj vjeri, bez saglasnosti drugog bračnog partnera. Dugom bračnom partneru zakonodavac je ostavio mogućnost da zahtijeva ispravku upisa u zemljišnoj knjizi, koji nije moguće izvršiti bez saglasnosti vlasnika nekretnine ili sudske odluke o podjeli bračne stečevine.
Autori u radu daju prikaz porodičnog zakonodavstva u odnosu na zemljišnoknjižno i stvarno pravo u Federaciji Bosne i Hercegovine, stavljajući u fokus istraživanja bračnog partnera koji kao suvlasnik bračne stečevine nije upisan u zemljišnu knjigu. U radu se ukazuje na nedostatke zakonskih rješenja o upravljanja i raspolaganja bračnom stečevinom. Autori u radu predlažu uvođenje porodičnog doma kao novog instituta u porodično pravo. U cilju zaštite neupisanog bračnog partnera autori predlažu normiranje obavezne saglasnosti neupisanog bračnog partnera u slučaju raspolaganja porodičnim domom.
142940_279-294.pdf
- 1.02 - Pregledni naučni rad
