Nasljednopravni status supružnika u Bosni i Hercegovini

Ajdin Huseinspahić

Važnost, kompleksnost i partikularizam regulisanja nasljednopravnog statusa bračnog i vanbračnog partnera u entitetu Federaciji BiH (F BiH), supružnika u entitetu Republika Srpska (RS) i bračnog druga na području Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (BD BiH) su razlogom naučno-istraživačke opservacije ove teme. Sva tri zakona o nasljeđivanju u BiH su bračnom partneru/supružniku/bračnom drugu dodijelila pravo na zakonsko nasljeđivanje, nakon čega su na različite načine regulisali pojedine nasljednopravne institute čiji su subjekti supružnici. Dok je zakonodavac u entitetu F BiH izjednačio nasljednopravni status bračnog i vanbračnog supružnika, dopuštajući im da međusobno sklope ugovor o nasljeđivanju, zakonodavac u entitetu RS i BD BiH, ne samo da ne regulišu, nego, u potpunosti ignorišu bilo kakvo nasljednopravno dejstvo vanbračne zajednice kao i postojanje bilo kakve mogućnosti za sklapanjem ugovora o nasljeđivanju. Iz navedenog zaključujemo da su razlike između lica koja su svoj nasljednopravni status stekli sklapanjem braka (u F BiH i zasnivanjem vanbračne zajednice), ne samo terminološke prirode nego i suštinskog karaktera. Ovakav pristup otvara vrata interlokalnog/unutaršnjeg sukoba zakona koji zahtijeva dodatni napor ne samo sudija i drugih praktičara prilikom rješavanja sporova nego i zakonodavaca. Da bi sagledali sve prednosti i nedostatke nasljednopravnog statusa supružnika u BiH nužno ih je opservirati u njihovim ulogama zakonskih, nužnih, testamentarnih ili ugovornih nasljednika kao i lica u čiju korist/teret nasljedni dijelovi drugih lica bivaju korigovani, kao i u ulozi lica koja polažu pravo na izdvajanje određenih predmeta iz zaostavštine, te na koncu sagledavanja razloga zbog čijeg postojanja supružnici nemaju pravo na nasljeđivanje. Pored toga, u radu je posebno fokusiran senzibilitet sva tri zakonodavca kada je riječ o posebnom nasljedno-pravnom statusu supružnika.