Socijalnopravna zaštita porodice s djecom

Borjana Miković

Socijalna prava i mogućnost njihovog ostvarivanja, posebno u zaštiti vulnerabilnih društvenih skupina, kojima je za obezbjeđenje egzistencije, sukladno njihovom ljudskom dostojanstvu, neophodna društvena pomoć, zavise od finansijske i ekonomske moći određenog društva. Svjesnost o tome, u manjoj ili većoj mjeri, prisutna je i u različitim međunarodnim dokumentima gdje se obavezanost primjene ovih prava nalaže, na primjer, kod obezbjeđenja odgovarajuće pomoći u stvaranju potrebnih uslova za zdrav i pravilan razvoj djeteta u porodici. Ovakav pristup, uz nastojanja da se socijalno pravnim/sazvitnim mjerama, posebno kroz materijalnu podršku porodici s djecom, prema raspoloživim mogućnostima, obuhvate djeca i nezaposlene žene/porodilje, prevladava u socijalnom zakonodavstvu Federacije Bosne i Hercegovine. Stoga je u ovom radu, s ciljem sagledavanja mogućnosti i stvarnog stanja, prezentirana uporedno pravna analiza odgovarajućih odredaba Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom Federacije Bosne i Hercegovine, koji je utvrdio devet različitih prava u zaštiti porodice s djecom, i Zakona o materijalnoj podršci porodice s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojim normiranom samo dva obavezujuća prava: dječiji dodatak i novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji. Isti zakon normira da druga dodatna prava u podršci porodicama s djecom, uključujući prava propisana ranijim zakonom, i dalje ostaju u nadležnosti kantona. Navedeno normiranje, odnosno podjela prava na materijalnu podršku porodicama s djecom na dva obavezujuća prava i „druga dodatna prava“, koja utvrđuju kantoni zavisno od njihovih materijalnih mogućnosti, vjerovatno će u praksi, uz određene prednosti u odnosu na raniji zakonski okvir, i dalje imati za posljedicu diskriminaciju korisnika, posebno temeljem mjesta življenja i različitih nivoa podrške.