Izdvajanje (van)bračne stečevine u nasljednom pravu u Bosni i Hercegovini s osvrtom na pravo Evropske unije

Džejna Suljević, Sefedin Suljević, Nermina Suljević

Zahtjev za izdvajanje bračne stečevine predstavlja pravo bračnog odnosno vanbračnog partnera kao nasljednika u ostavinskom postupku, na osnovu kojeg isti zahtijeva da se iz ostavinske mase izdvoji njegova bračna/vanbračna stečevina, koju je stekao sa ostaviocem u toku trajanja braka odnosno vanbračne zajednice. Kao posljedica izdvajanja bračne/vanbračne stečevine iz ostavinske mase, dolazi do smanjenja ostavinske mase, odnosno izdvajanja dijela koji pripada bračnom odnosno vanbračnom partneru i predstavlja njegovu bračnu/vanbračnu stečevinu sa ostaviocem.

Obzirom na postojeće promjene u društvenim odnosima i povećanu mobilnost stanovništva, u praksi se pojavljuje sve veći broj imovinskih odnosa bračnih partnera koje karakteriše element inostranosti, odnosno poveznica sa stranom državom, bilo da bračni partneri žive odnosno zasnuju uobičajeno boravište u stranoj državi ili imaju nepokretnu imovinu u stranoj državi. Kako bi se odredila međunarodna nadležnost suda i mjerodavno pravo u predmetima sa elementom inostranosti, primjenjuju se važeće zakonske odredbe nacionalnog prava koje regulišu pitanja međunarodne nadležnosti i mjerodavnog prava, dok se u Evropskoj uniji za navedena pitanja primjenjuje Uredba EU br. 2016/1103 o bračnoimovinskom režimu.

U radu će se analizirati položaj bračnog odnosno vanbračnog partnera kao nasljednika u ostavinskom postupku, sadržaj zahtjeva za izdvajanje bračne stečevine u ostavinskom postupku, kao i postupak izdvajanja bračne stečevine te pravne posljedice izdvajanja bračne stečevine na ostavinski postupak, kao i ukazati na pravnu regulativu Evropske unije kojom se uređuje pitanje međunarodne nadležnosti i mjerodavnog prava u odnosu na zahtjev za izdvajanje bračne stečevine u ostavinskom postupku.