Nadležnost notara u imovinskim odnosima bračnih i vanbračnih partnera u Bosni i Hercegovini

Džejna Suljević, Erna Suljević

Pozitivno porodično zakonodavstvo u BiH predviđa formu notarski obrađene isprave u pogledu zaključenja pravnih poslova kojima se regulišu imovinski odnosi između bračnih partnera kao i lica koja žive u vanbračnoj zajednici. Pravni poslovi kojima se ugovorno regulišu imovinski odnosi između bračnih/vanbračnih partnera odnose se na bračni ugovor kao i na ugovor o podjeli bračne stečevine, pri čemu se oba ugovora sklapaju u formi notarski obrađene isprave.

Pozitivnim nasljednim zakonodavstvom u BiH i to Zakonom o nasljeđivanju u FBiH i Zakonom o nasljeđivanju BD BiH je regulisano da bračni/vanbračni partneri mogu ugovorno urediti svoje imovinske odnose i za slučaj smrti, na način da ugovorom o nasljeđivanju međusobno se odrede za nasljednike imovine drugog bračnog/vanbračnog partnera. Također je kao jedna od formi testamenta predviđena i forma notarskog testamenta, koji predstavlja jedan od voljnih načina raspolaganja imovinom jednog od bračnih partnera za slučaj smrti. Pored nadležnosti notarske obrade, notarima je reformom nasljednog zakonodavstva u BiH povjerena i nadležnost provođenja ostavinskog postupka.

U radu se analizira uloga notara pri ugovornom uređenju imovinskih odnosa bračnih/vanbračnih partnera u okviru zaključenja bračnog ugovora te ugovora o podjeli bračne stečevine, te ugovornom uređenju imovinskih odnosa za slučaj smrti zaključenjem ugovora o nasljeđivanju, kao i uloga notara u pogledu raspolaganja bračnih/vanbračnih partnera imovinom za slučaj smrti zaključenjem notarskog testamenta te povjerena nadležnost notara za provođenje ostavinskog postupka u kojem se nadživjeli bračni/vanbračni partner pojavljuje kao nasljednik preminulog bračnog/vanbračnog partnera.