Hrvatska pisana kultura, VIII-XVII stoljeće

Marija Jović

Najstarija hrvatska književna djela pisana su na hrvatskome i latinskome jeziku. Rabila su se tri pisma: latinica, glagoljica i hrvatska ćirilica. Najstariji primjeri hrvatske književnosti sežu daleko u 9. i 11. stoljeće. Bašćanska ploča ispisana je glagoljicom i smatra se najstarijim dokumentom ispisanim na hrvatskome jeziku. Na Bašćanskoj ploči opat Držiha se zahvaljuje kralju Dmitru Zvonimiru na danoj zemlji za gradnju crkve. Povaljska listina je najraniji spomenik ispisan na ćirilici. Datira iz 12. stoljeća, a potječe s otoka Brača. Ispisana je na arhaičnome čakavskome narječju. Statut grada Vrbnika, Vinodolski zakonik i Statut grada Kastva opisuju obalne gradove kao administrativna središta. U djelu donosimo kritički osvrt te pregled pisane kulture u srednjem vijeku.