Rad nevladinih organizacija usmjerenih na edukaciju, zdravstvenu i socijalnu zaštitu omladine i djece s poteškoćama u razvoju na području Mostara
Azemina Gubeljić
SUMMARY
Pojam civilnog društva u savremenoj teoriji ima dva osnovna tumačenja. Jedno ga definiše kroz ekonomsku aktivnost (poprište reprodukcije materijalnog života), a drugo kroz politički značaj (brigu za opšte dobro), pri čemu se suština civilnog društva vezuje za pluralitet udruživanja. U tom smislu, civilno društvo je nemilitarističko, laičko i civilizovano društvo koje je dostiglo određeni civilizacijski nivo slobodnih ljudi, zasnovano na poštovanju osnovnih ljudskih prava i građanskih sloboda, toleranciji, demokratskoj javnosti, vladavini prava, te ekonomskom, socijalnom i političkom pluralizmu. Civilno društvo predstavlja društvo građana međusobno povezanih kroz različita udruženja i mreže udruženja.
Takva udruženja, oblikujući sve dinamičnije civilno društvo, razvila su se u gotovo svim oblastima: zdravstvu, kulturi, religiji, sportu, ranom dječijem obrazovanju, brizi za starije osobe, zaštiti životne sredine, ljudskim pravima, pomoći fizički i mentalno ugroženim osobama, kao i u mnogim drugim domenima.
Nevladin sektor, kao dio civilnog društva u BiH, predstavlja značajan resurs – kako zbog svog demokratizacijskog potencijala, tako i kao sektor zapošljavanja, socijalnih i drugih usluga. Međutim, bez empirijskih istraživanja i analitičko-naučnih elaboracija, izrada strateških razvojnih koncepcija civilnog društva ostaje u domenu manje-više neprovjerenih predviđanja i nagađanja. Stoga ovaj tekst predstavlja tek „kap u moru“ za dalja razmatranja aktuelnih razvojnih strategija sektora, s posebnim naglaskom na oblast edukacije, zdravstvene i socijalne zaštite omladine i djece s poteškoćama u razvoju.
ABSTRACT
150303_89-104.pdf
- 1.01 - Izvorni naučni rad