Jezik u kontekstu uključivanja migranata
Emina Berbić-Kolar, Igor Marko-Gligorić
SUMMARY
Migrantski talasi koji su zahvatili evropske zemlje tokom 2015. i 2016. godine, a nastavili se i u narednom periodu, postavili su pred evropska društva složene izazove vezane za regulisanje pravnog statusa migranata, ali i njihovo dugoročno društveno uključivanje. Poseban izazov predstavlja integracija migranata u zemlje koje nemaju dugu tradiciju imigracije, gdje institucionalni i društveni mehanizmi za njihovu inkluziju često nisu dovoljno razvijeni.
Polazeći od analize važećeg pravnog okvira i iskustava tradicionalnih imigracijskih zemalja Evropske unije, kao i Republike Hrvatske, u radu se razmatra centralna uloga jezika u procesu uključivanja migranata u društvo prijema. Jezik se posmatra kao osnovno sredstvo društvene participacije, obrazovne integracije i uključivanja na tržište rada, te kao ključni faktor koji utiče na brzinu i kvalitet procesa inkluzije.
Posebna pažnja posvećena je potrebi za sistemskim obrazovanjem tzv. jezičkih asistenata, kao i definisanju kompetencija stručnjaka koji bi mogli značajno doprinijeti lakšem i efikasnijem savladavanju jezika zemlje domaćina, naročito u slučajevima kada postoji izražena jezička i kulturna distanca između migranata i društva prijema. Jezik u kontekstu uključivanja migranata razmatra se longitudinalno – od ranog i predškolskog uzrasta, preko uključivanja djece migranata u obrazovni sistem, do odrasle dobi i njihove integracije na tržište rada.
Zaključno se ističe da uspješne inkluzivne politike nezamislive bez planskog i sistemskog pristupa učenju jezika zemlje prijema, te da je razvoj jezičkih kompetencija jedan od ključnih preduslova za socijalnu koheziju i aktivno učešće migranata u savremenim evropskim društvima.
ABSTRACT
140106_159-164.pdf
- 1.01 - Izvorni naučni rad