Zaštita prava osoba s duševnim smetnjama u postupku lišenja poslovne sposobnosti

Mirna Dajak

Punoljetna osoba može zbog određenih razloga biti djelomično lišena poslovne sposobnosti ako sud u izvanparničnom postupku utvrdi da se takva osoba ne može samostalno brinuti o nekom od svojih prava i obveza ili da svojim postupanjem ugrožava druge. Kako bi se takvog pojedinca zaštitilo, po okončanju spomenutog postupka mu se dodjeljuje skrbnik koji će se brinuti o poslovima koji se odnose na onaj segment u kojem mu je ograničena poslovna sposobnost. Republika Hrvatska je relativno žurno ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koja se odnosi i na osobe s duševnim smetnjama tako da su bile nužne izmjene odredbi nacionalnog obiteljskog zakonodavstva. Premda su spomenute izmjene imale za cilj podizanje razine prava osoba s duševnim smetnjama, vrijeme je pokazalo da je njihova provedba u praksi imala određene poteškoće. U ovom radu će posebna pozornost biti posvećena odredbama važećeg Obiteljskog zakona koje se odnose na postupak lišenja poslovne sposobnosti. Iako je kroz stoljeća postignuta promjena paradigme na način da je institut skrbništva bio namijenjen zaštiti društva od pojedinca, a sada je naglasak na zaštiti pojedinca od društva, imajući na umu da osobe lišene poslovne sposobnosti predstavljaju društvenu skupinu koja je često stigmatizirana kao društvo još uvijek moramo pojačano raditi na podizanju razine prava osoba lišenih poslovne sposobnosti.