Mirovni sporazum i ljudska prava: perspektiva Bosne i Hercegovine 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma

Jasminka Džumhur

Mirovni sporazumi su ugovori koji za cilj imaju zaustavljanje sukoba. Različitost sukoba, posebno faze u kojim se sukob nalazi u vrijeme mirovnih inicijativa, kreirali su i različite oblike mirovnih sporazuma. Kako mirovni sporazum uređuje odnos dvije ili više sporazumnih strana vezano za različit spektar pitanja to za posljedicu ima visok stepen specifičnosti pojedinačnih mirovnih sporazuma, zbog čega je veoma teško napraviti njihovu sveobuhvatnu klasifikaciju. U praksi, koriste se uobičajene klasifikacije Ujedinjenih nacija koje obuhvataju: sporazume o prestanku neprijateljstva ili o prekidu vatre; sporazume prije pregovora; privremene ili preliminarne sporazume; sveobuhvatne i okvirne sporazume i sporazume o implementaciji.

U decembru 1995. godine potpisan je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznat i kao Dejtonski sporazum čija dva od 11 aneksa su isključivo posvećena pitanjima ljudskih prava. Nesumnjivo da se ugradnjom ljudskih prava u Dejtonski sporazum, koji u Aneksu IV sadrži i Ustav BiH kao najviši pravni akt jedne društvene zajednice, promovira princip ustavne demokracije. Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma prošlo je 25 godina što predstavlja značajan vremenski period da se sagleda stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini kroz perspektivu garancija poštivanja ljudskih prava utvrđenih Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Cilj ovog rada je da kroz osvrt na određene presude Evropskog suda za ljudska prava, stajališta UN i drugih međunarodnih tijela ljudskih prava, EU Izvještaj o napretku i druge relevantne dokumente kojim se prezentira stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, a u odnosu na Dejtonski mirovni sporazum.