Serijske publikacije (ISSN)

DNK analiza, genetska privatnost i obnova kaznenog postupka – izazovi i perspektive u hrvatskom kaznenom procesnom pravu

Dok Bosna i Hercegovina napreduje na svom putu prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji, njezin kaznenopravni sustav suočava se s kompleksnim izazovom usklađivanja dvaju često suprotstavljenih imperativa: zahtjeva za učinkovitim kaznenim progonom radi osiguranja javne sigurnosti i bezuvjetne obveze zaštite temeljnih ljudskih prava. Ova napetost poprima osobito izraženu dimenziju u području primjene DNK dokaza, koji su u suvremenoj forenzici postali conditio sine qua non uspješne istrage. Iskustvo Republike Hrvatske, kao susjedne države i članice Europske unije, pritom predstavlja relevantan referentni okvir i izvor pravnih pouka za regiju. DNK analiza postala je istodobno „mač i štit” suvremenog pravosuđa: moćno sredstvo za ispravljanje pogrešnih osuda, ali i potencijalna prijetnja genetskoj privatnosti ako se koristi bez strogih zakonskih ograničenja i nadzora.

Ovaj rad pruža iscrpnu analizu pravnog i institucionalnog okvira za prikupljanje, obradu i pohranu DNK dokaza te zaštitu genetske privatnosti u kaznenom postupku, s posebnim fokusom na institut obnove pravomoćno okončanih postupaka temeljem novih forenzičkih saznanja. Rad detaljno razrađuje hrvatsko iskustvo i judikaturu Europskog suda za ljudska prava, identificirajući pozitivne i negativne prakse koje mogu poslužiti kao smjernice za nužne reforme u Bosni i Hercegovini. Dodatno, rad ukratko analizira i pozitivnopravne propise Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući relevantne odredbe Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine te prateće podzakonske akte koji uređuju tehničke aspekte prikupljanja bioloških uzoraka te istražuje sudsku praksu sudova u Bosni i Hercegovini, s naglaskom na odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje oblikuju standarde dopuštenosti i zakonitosti DNK dokaza.

U radu se razmatra dvojna priroda DNK dokaza te se iznose ključne razlike između američkog i europskog pravnog pristupa, uključujući praksu Europskog suda za ljudska prava koja inzistira na načelu razmjernosti, vremenskim ograničenjima zadržavanja podataka i učinkovitim mehanizmima brisanja u okviru članka 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Analiza hrvatskog primjera ukazuje na djelomičnu usklađenost sa standardima, dok analiza bosanskohercegovačkog konteksta otkriva specifične izazove fragmentiranog pravnog sustava. Rad zaključuje prijedlogom ključnih reformskih mjera, među kojima se ističe uvođenje periodičnih mehanizama preispitivanja i brisanja podataka, diferencirani standardi zadržavanja DNK profila, jasnije zakonske osnove za obnovu postupka uz primjenu znanstveno verificiranih metoda te unapređenje protokola za očuvanje biološkog materijala.

---

142154_2. DNK analiza, genetsk...