Institut pregovaranja o krivici u Bosni i Hercegovini -Dva desetljeća poslije-

Denis Pajić

Institut pregovaranja o krivici uveden je u domaće zakonodavstvo u okviru reformi krivičnog pravosuđa i krivičnog zakonodavstva iz 2003. godine. Nesumnjivo je da je sa procesnog aspekta, prilikom uvođenja sporazuma o priznanju krivice u naš pravni sistem, zakonodavac išao za time da se postigne veća efikasnost i ubrzanje krivičnog postupka uproštavanjem procesne forme i rasterećenjem sudova. Pored toga, korist od sporazuma o priznanju krivice imaju i stranke. Ovaj rad predstavlja pokušaj da se sporazum o priznanju krivice, institut koji u bosanskohercegovačkom krivičnom procesnom zakonodavstvu egzistira preko dvadeset godina, sagleda kako sa teorijskog, tako i praktičnog aspekta, kako bi se došlo do odgovora na pitanje opravdanosti njegovog uvođenja u domaći krivični postupak, istovremeno uvažavajući sve veće tendencije prihvatanja rješenja koja vode porijeklo iz anglosaksonskog pravnog sistema.

Autor u radu daje detaljnu analizu postojeće zakonske regulative, te ukazuju na njene prednosti i nedostatke. Pri tome koristi i komparativnu analizu uređenja instituta pregovaranja o krivici u zakonodavstvima Republike Crne Gore, Republike Srbije, Republike Hrvatske i Republike Slovenije, kako bi se dobio dublji uvid u njegove karakteristike i prepoznala kvalitetna rješenja, a sve u cilju kritičkom preispitivanju postojećih zakona i predlaganju novih, boljih zakonskih rješenja. U tom smislu, potrebno je riješiti ne mali broj pitanja u vezi sa normativnom razradom ovog instituta kako bi se mogućnost zloupotrebe i nedorečenosti eliminisale. Tu se prije svega misli na pitanja koja se tiču mogućeg obima primjene ovog vida sporazumjevanja, sadržaja teksta sporazuma, vrste i mjere krivične sankcije u zaključenom sporazumu, mjesta i uloge oštećenog krivičnim djelom u procesu zaključivanja sporazuma, uloge branioca u procesu pregovaranja i odlučivanja suda o sporazumu, mogućnost i osnova upotrebe pravnog lijeka u jednom ovakvom postupku i dr. Konačno, u radu se razmatra uspješnost ostvarivanja ciljeva koje je zakonodavac imao prilikom uvođenja instituta sporazuma o pregovaranju krivice u domaće krivično procesno zakonodavstvo.